O zajednici

Općina Lovas, površine 42,52 km2, obuhvaća dvije katastarske općine: k.o. Lovas ukupne površine 2401 ha i k.o. Opatovac ukupne površine 1851 ha.) Svrstana je u III. skupinu JLS, prema vrijednosti indeksa razvijenosti u drugu četvrtinu ispodprosječno razvijenih JLS. Nalazi se u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja je, u pogledu ekonomske razvijenosti, na pretposljednjem mjestu u RH, iza Brodsko – posavske županije.

Mjesta Lovas i Opatovac su od listopada 1991. – srpske agresije i privremene okupacije – doživjela veliku tragediju. Iz općine je 87 građana položilo svoje živote. Još 3 osobe vode se kao nestale. Veliki broj mještana je na najzvjerskiji način mučen. Poniženja i mučenja, logori… spaljena i devastirana crkva Sv. Mihaela stara oko 250 godina, počupani križevi i raspela, ubojstva u kapelici sv. Florijana na groblju, užasna ubojstva mladih ljudi, ubojstvo 11 žena, djece, staraca, okrutna ubojstva po kućama, na ulicama, garažama i podrumima… Masovna grobnica u Lovasu… Iz mjesta Lovas i Opatovac bilo je protjerano 1661 osoba. Gotovo sva imovina koju su stjecale generacije mještana je opljačkana i devastirana. U Lovasu je potpuno uništeno 261 obiteljska kuća, a u Opatovcu je 15, uz 50-ak djelomično oštećenih. Uništeni su ili oštećeni gotovo svi gospodarski (staje, sjenici, skladišta…) i društveni (Hrvatski dom, prostorije MZ…) objekti. Postrojenja i zgrade gospodarskih subjekata (PZ “Lovas”, VUPIK, “Borovo”, INA) također su pretrpjeli velike štete.

Općina prema popisu iz 2011. broji 1.214 stanovnika. 1991. je praktički došlo do demografske katastrofe te je broj stanovnika u 2001. smanjen za 30%, sa 2231 u 1991. na 1579. Pad broja stanovnika nastavio se i u razdoblju 2001. – 2011. Zabilježen je veći broj žena u odnosu na muškarce, međutim u ukupnom broju radno sposobnog stanovništva, dominira veći udio muškaraca. Ekonomski neaktivnih stanovnika prema popisu 2011. je bilo 621, od čega 377 umirovljenika. U 2014. je zabilježeno ukupno 123 nezaposlenih, više žena, dok se u 2015. bilježi veći broj nezaposlenih muškaraca. Prosječna starost žena je 47 godina, a muškaraca 41.

Gospodarstvo Općine bazira se pretežito na poljoprivrednoj djelatnosti i šumskom gospodarstvu, dok je izostala industrijska proizvodnja (prehrambena i drvoprerađivačka industrija) koja bi pratila eksploataciju prirodnih resursa. Industrijska proizvodnja koncentrirana je u regionalnim ili gradskim središtima, koja su bila favorizirana po principu centralnih naselja, dok su ruralna rubna područja današnje Županije bila prepuštena laganom odumiranju u gospodarskom (i demografskom) smislu, a što je za posljedicu imalo emigracijska kretanja mlađe populacije prema gradskim središtima. Kao posebno ranjiva skupina na tom području je skupina mladih osoba do 29 godina koji ne mogu pronaći posao unutar subjekata lokalnog gospodarstva i koja u potrazi za radnim mjestom sve učestalije napušta prostore općine. Velika nezaposlenost mladih, iseljavanje s ruralnih područja u potrazi za poslom te diskriminacija na tržištu rada ukazuju na postojanje brojnih problema s kojima se mladi susreću, što zahtjeva ubrzano djelovanje s obzirom da su mladi ljudi na ovom području jedan od važnijih aktera za gospodarski oporavak područja. Uz ekonomski motiviranu emigraciju te pad nataliteta dugoročni gospodarski oporavak čini se sve neizvjesnijim. Mladi u dobi od 20-29 godina čine čak 15% stanovništva. Zbog prevladavajućeg nedostatka vještina i mogućnosti zapošljavanja, manjka motivacije i sredstava za dodatno obrazovanje, većina mladih ljudi nije imala priliku biti konkurentna na lokalnom tržištu rada, stoga je ostala nezaposlena i socijalno isključena.

Veliku priliku mladima u ovom kraju pruža poljoprivreda, prije svega intenzivna poljoprivredna proizvodnja povrća u plastenicima. Na projektnom području prevladava ratarska proizvodnja, bez proizvodnje proizvoda s dodatnom vrijednošću, što na trenutnoj tržišnoj situaciji nije dugoročno održivo. Stoga je cilj da se orijentira na promjenu proizvodnje u poljoprivredi na dohodovnije kulture. Također, veliki je broj starijih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva jer se mladi ljudi ne odlučuju biti nositeljima OPG-a, što zbog problema osiguravanja početnog kapitala za strukturnu prilagodbu što zbog visokih početnih troškova u poljoprivrednoj djelatnosti. Najveći problem kod OPG-a nije vezan direktno samo za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, nego i za samo poslovanje gospodarstva, odnosno utvrđeno je da mladima nedostaju osnovna znanja, vještine i iskustvo pomoću kojih bi mogli povećati iskoristivost samog gospodarstva.

Nezaposleni mladi ljudi kojih je u ruralnim krajevima sve više jedini spas vide u nadogradnji svoga znanja, vještina i iskustva kako bi na tržištu rada nastupili što konkurentniji. Stoga je potrebno prije svega osvijestiti njihove radne potencijale na kojima se temelji osobni i profesionalni razvoj, ukazati na prilike i mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja, uz osiguranje kvalitetne podrške, te im na koncu omogućiti program osposobljavanja kojim će povećati svoju radnu konkurentnost, upravo ono što im Centar za održivi razvoj lokalne zajednice općine Lovas može ponuditi kroz svoje programe. Nedovoljan broj radnih mjesta na kojima se mladi mogu zaposliti ne motivira ih na ostanak pa bi se provedbom projektnih aktivnosti uvelike pružila mogućnost samozapošljavanja i povećanja socijalne kohezije kroz poboljšanje znanja o prilikama koje se pružaju na ruralnim područjima.

Općina Lovas svojom očuvanošću prirode, lovnim destinacijama i izletištima, te kulturnim sadržajima, uz mogućnost smještaja u izvornom seoskom ambijentu s pejzažnim osobitostima i originalnom gastronomskom ponudom, ima veliki potencijal za razvoj turizma. Razvoj turizma očituje se ponajprije u mogućnostima razvoja lovnog i ribolovnog turizma, seoskog turizma i gastronomije, sa popratnim sportsko-rekreacijskim sadržajima, te izletničkog i kulturno-edukativnog turizma. Rijeka Dunav, ribnjak u Lovasu, te postojeća akumulacija na potezu Čopinac otvaraju mogućnosti za razvoj ribarstva. Šume i šumsko zemljište na području Općine Lovas, kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resursi, proglašeni su šumama s posebnom namjenom – ˝Specijalni rezervat šumske vegetacije˝. Komunalni otpad se s područja općine Lovas organizirano odvozi van područja Općine. Najveći dio nelegalnih „divljih” deponija otpada je saniran. Pokušavaju se iznaći sredstva za sanaciju preostale dvije „divlje” deponije u Lovasu, a u izradi je i novi Plan gospodarenja otpadom. Plan uređenja općine predviđa površine za razvoj gospodarskih i društvenih djelatnosti.